Intervju ministrice pravosuđa

Želimo efikasnije pravosuđe

Marijani Vlašić, diplomiranoj pravnici iz Bihaća povjerena je funkcija ministrice pra-vde u ovom sazivu Vlade USK-a. Ovo je njen drugi mandat u kantonalnoj izvršnoj vlasti.

KRAJINA: Kako biste ocijenili stanje u resoru kojeg predvodite i u drugom mandatu?

VLAŠIĆ: U cilju formiranja Vlade USK-a, budući da imam iskustvo, ponovno sam prihvatila funkciju ministrice pravde. Priznat ću, da mi je sada bilo puno teže odlučiti jer već , zbilja znate što vas sve očekuje i kakvi su problemi. Ministarstvo je u osipanju kada su u pitanju osobe sa isku-stvom. Ostale su, međutim, mlade kolege, koje su u poslje-dnje vrijeme jako uznapredovale kada je u pitanju struka. Poslove iz nadležnosti Minista-rstva uspješno obavljaju, ali bi mnogo lakše bilo da je Ministarstvo kadrovski popunjenije. Kadovska struktura nije loša, ali je mali broj izvršilaca. Od 12 izvršilaca koji su predviđeni našim Pravilnikom o organizaciji trenutno je popunjeno sedam s tim da su četiri namještenika i tri državna službenika od kojih je jedan kontinuirano na bolovanju.

U proteklom preriodu Mini-starstvo je nastavilo proces reforme pravosuđa. U među-vremenu, ovo Ministarstvo bilo je angažirano na reformi sudova za prekršaje koji su pripojeni redovnim opći-nskim sudovima i uvođenju notarijata u USK-u. Inače, započela je reforma javne uprave tako da su rađeni novi pravilnici o organizaciji u svim organima uprave. Ministarstvo je davalo mišljenja na pravilnike o organizaciji i sugeriralo kako bi to trebalo zakonito riješiti, uskladiti postojeće pravilnike sa treutno važećim zakonima.

Očekujemo da će kadrovska situaciju u Ministarstvu biti poboljšana. Upravo je Agencija za državnu službu oglasila u službenim i dnevnim novinama konkurs za kantonalnog upra-vnog inspektora. Ovo radno mjesto dugo nije bilo popunjeno. Više puta je i Ministarstvo oglašavalo, ali niko se nije javljao. Zahtjeva za upravnom inspekcijom imamo jako puno, naročito u slučaju šutnje admi-nistracije i inače kršenja pro-pisa. Očekujemo da ćemo do-biti i jednog pripravnika tako da bi se i kolege pravnici kona-čno mogli posvetiti složenijim upravnim poslovima.

KRAJINA: Koje su prioritetne oblasti u kojima djeluje Vaše Ministarstvo?

VLAŠIĆ: To su projekti Visokog sudskog i tužilčkog vijeća čiji je cilj da sudove učine što efikasnijim. Tu smo da pružimo logističku podršku sudovima. Prvo smo imali reformu redo-vnih sudova čiji je broj sma-njen, a zatim i reviziju imenovanja sudaca ovih sudova. Taj postupak je završen. Ono što želimo učiniti je što efikasnije sudstvo s obzirom da se najveći broj pritužbi građana odnosi na sporost rada sudova. Postupci su dugotrajno vođeni, pojedini po 17 i više godina. Uz pomoć Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i međunarodne zajednice doneseni su novi parnični zakoni krivično-procesni kojim se utjecalo na efikasnost i brzinu u postupku, a donesen je i novi Zakon o izvršenju, kojim bi postupak izvršenja trebao biti puno efikasniji.

Projekti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća koji idu za što efikasnijim pravosuđem su projekti uređenja zemljišnih knji-ga. Sredstva Svjetske banke su operativna. Oni su spremni izdvojiti osam miliona KM su-dovima radi uređenja zemlji-šno-knjižnih ureda. To znači od onih građevinskih radova, otva-ranja prostora pa do uređenja baze, prepisivanja podataka iz postojećih zemljišnih knjiga u operativnu kompjutersku bazu. Sudovi su sada opremljeni informatičkom opremom i prdstoji unos podataka u baze. Sredstva postoje i smatram da ćemo uspjeti za njih aplicirati. Drugi je CMS projekt, kojim se u svakom momentu može pra-titi u kojoj je fazi pojedini predmet. To će značiti poštivanje redoslijeda u radu predmeta u što će uvid imati i predsjednik redovnog suda i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. Naravno, tada bi se moglo ocijeniti da li se radi o opravdanoj dužini trajanja nekog postupka ili je to iz razloga neažurnosti, da li su to stvarni zakonski rokovi koji se poštuju ili se oni iz nekih razloga ne poštuju.

Kada je u pitanju uprava, prioriteti su praćenje primjene zakonskih propisa kroz upravnu inspekciju, a u cilju daravu učinimo što efikasnijom u obavljanju poslova iz ove nadležnosti.

KRAJINA: Da li ste zadovoljni visinom sredstava koja su u ovogodišnjem budžetu planirana za rad sudova. Hoće li u ovoj godini biti značajnijih izdvajanja za opremanje ovdašnjih sudova i da li će planirana sredstva biti dovoljna?

VLAŠIĆ: U vrijeme usvajanja budžeta za ovu godinu niam bila tu. Međutim, poznato mi je da predsjednici sudova obično izrade nacrte budžeta za svoje sudove vodeći pritom računa o troškovima u prethodnoj godi-ni. Prema informacijama koji-ma raspolaže ovo Ministarstvo, predsjednici sudova većinom su zadovoljni sredstvima koja su ove godine izdvojena za sudove s obzirom na situaciju u USK-u. Značajna sredstva, recimo za projekte o kojima smo govorili, osigurava međunarodna zajednica. To su sredtsva koja bi svakako trebalo realizirati jer ako to sada ne bi učinili za izvjesno vrijeme bi sama država odnosno kanton morali za to izdvajati. Bez reforme pravo-suđa nema ni ulaska u Evropsku uniju. To je uvjet, ne samo nama, nego i državama u našem okruženju. Međunarodna zajednica dosta pomaže u reformi pravosuđa, ali istovremeno se traži da i kanton dijelom učestvuje u tim projektima. I zgrada suda bi mo-gla izgledati puno bolje, od prilaza za invalide, preure-đenja fasada, nema klima uređaja, itd. To su sve uvjeti koji bi olakšali rad u sudu, a na neki način uporno predsjednici za to traže iz budžeta. Znamo da je poslije rata bio velik odlijev sudaca zbog niskih plaća. Sada su njihove plaće zadovoljavajuće, ali isto tako moramo stvoriti uvjeti s obzirom da je posao sudaca sam po sebi težak i ako ne bi to imali vjerojatno bi mnogi otišli na druga radna mjesta manje odgovorna, a jednako dobro plaćena. Neću reći da je dovoljno sredstava planirano s obzirom na trenutnu situaciju. Međutim, može se i više kada je u pitanju opremanje ili nabavka automobila koji nedostaju sudovima tako da značajna sredstva izdvajamo za troškove dostavnica putem pošte. Još uvijek se može više izdvojiti za sud, što ne bi bilo veliko, a njima bi puno olakšalo rad.

KRAJINA: Nedavno je Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH izreklo disciplinsku mjeru Reufu Kapiću, predsjedniku Kantonalnog suda u Bihaću zbog načina rada suda po tužbama zaposlenih u prosvjeti. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

VLAŠIĆ: Ne da se ne želim izjasniti o tome nego jednostavno nemamo uvida u taj disciplinski postupak. Zakon o sudovima u Federaciji BiH je učinio sudove neovisnim i ovo Ministarstvo mora učiniti sve da sudovi budu neovisni u svom radu, tako i sudije i predsjednici sudova. Bilo kakvu pritu-žbu na rad sudija, tužilaca, predsjednika sudova rješava Visoko sudsko i tužilačko vijeće kao neovisno tijelo sastavljeno od ljudi iz struke. Stvarno ne mogu komentirati tu mjeru osim što znam da je posao suca težak i odgovoran, a pogotovo predsjednika Suda. Naše je da prihvatimo odluku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odnosno disciplinske komisije. Mogu samo reći da veća fu-nkcija zahtijeva i veću odgovornost.

//Unsko - sanske novine KRAJINA 27.07.2007. godine--