ZA RAD NA „CRNO“ PODNESENA I JEDNA KRIVIČNA PRIJAVA

Kantonalni inspektori za rad i radne odnose su protekle godine prilikom uobičajenih kontrola poslodavaca u USK obavili 683 inspekcijska nadzora i podnijeli 76 prekršajnih naloga u iznosu oko 70.000,00 KM. Inspektori su tom prilikom podnijeli 23 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka te jednu krivičnu prijavu. Premda raspolaže sa samo tri inspektora rada, a sistematizacijom bi trebalo biti angažirano osam, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove se u protekle dvije godine intenzivnije založila u akcijama razotkrivanja i suzbijanja rada na „crno“. U tim aktivnostima kantonalna inspekcija u posljednje vrijeme djeluje koordinirano sa Federalnom upravom za inspekcijske poslove postižući tako zavidne rezultate.

Koliko su dosadašnje akcije suzbijanja rada na „crno“ dale rezultata, potvrđuje i činjenica da su poslodavci nakon obavljenih inspekcijskih nadzora uredno prijavili više od pedeset hiljada radnika, s njima potpisali ugovore o radu i uplatili im doprinose za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje. Inspektor Muratagić rad na crno smatra najvećim društveno-ekonomskim i sezonskim problemom jer je najizraženiji u ljetnom periodu u građevinarstvu, ugostiteljstvu i šumarstvu. Osim 683 poslodavca koje su kontrolisali kantonalni inspektori, Federalna uprava za inspekcijske poslove u USK je prošle godine kontrolisala 1217 subjekata. Kantonalni inspektori rada su prošle godine sa svojim federalnim kolegama, kontrolisali kantonalne službe za zapošljavanje u Federaciji i tom prilikom brojnim korisnicima oduzeli nezakonito stečene beneficije.


Direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Mahmut Jukić kaže kako je u posljednja tri mjeseca u USK 1130 radnika ostalo bez posla. Razlog tome je svakako uticaj svjetske ekonomske krize na ovdašnju privredu. Tokom 2008. godine inspektori su zatekli čak pedeset posto manje radnika u odnosu na prethodnu koji su kod svojih poslodavaca radili na crno. Jukić je ovom prilikom poslodavcima uputio poruku da blagovremeno i uredno prijave svoje zaposlenike, kako ne bi morali posezati za zakonskim represivnim mjerama, izdavanjem prekršajnih naloga i naplatama kazni.
/ RTV USK

Komentari

...

...

BRAVO INSPEKTORI!!!

Pohvala inspektorima. Rad na crno je vrlo ozbiljna tema jer su dugoročne posljedice nesagledive. Pored činjenice da država ne ubira porez na licni dohodak još je mnogo veći problem što radnicima ne ide radni staž, prevedeno, nema uplate u penzijski fond i time će jedna ili čak dvije čitave generacije ostati uskraćene dostojnog primanja posle 65. godine starosti.
Ovo je masovna pojava i strukturalni problem koji prijeti socijalnom miru u budućnosti, ovo je tempirana bomba.
Pored toga je tema svest radnika na crno. Da li je radnik na crno svjestan posljedica svog djela? Da li je rizik kojim se izlaže zaista vrijedan izbjegavanja plaćanja poreza na lični dohodak i penzionu premiju ili prijava privatnika koji egoistički i nemoralno zapošljava radnike na crno, svjestan posljedica.
Znam mnogo mladih radnika na crno; kad im postavim pitanje da li su svjesni gubljenja vremena i posljedica, svi sležu ramenima i poruče da je lako pričati kad imaš od čega da živiš. Kad bi bilo sloge, solidarnosti i motivacija gradjana da brane opšte društvene interese, država bi bila mnogo sređenija i ova pojava bi bila incident a ne strukturalni problem. Negdje i nekad se mora početi. Evropski životni standard znači i smanjenje ove pojave do incidentalnih slučajeva. Tačno, rada na crno ima i u Evropie ali sigurno nije društveni problem već slučaj s kojim se radna inspekcija lako obračunava.

komentar pisao Nenad Marjanović